Kome je namjenjeno

Proizvodi linije KRON u potpunosti su prirodni, neškodljivi i organski.

Koristiti ga mogu i djeca i trudnice. Ne sadriže sintetske dodatke. Proizvodi linije KRON su bez mirisa i parabena.

Osobe koje pate od androgene alopecije ili muškog oblika gubitka kose

Kod muškaraca obično se javlja na prednjem rubu kose, a u žena kao stanjivanje u sredini, na kruni glave. Kod većine ljudi ovaj oblik odražava karakterističnu distribuciju androgeno-osjetljivih folikula vlasi (muški spolni hormoni). U osoba koje su sklone androgenoj alopeciji, andorgeni hormoni mogu počevši od puberteta skraćivati rast (anagenu fazu) i smanjivati broj folikula, što dovodi do stanjivanja kose. Muški hormon testosteron igra važnu ulogu. U stanici folikula vlasi testosteron se pretvara putem enzima 5-alfa-reduktaze u svoj biološki aktivniji oblik dihidrosteron (DHT). Ovaj hormon se veže na androgene receptore u foliklu vlasi te potiče stanične procese koji skraćuju ciklus rasta kose.

Kod osoba kod kojih se pojavljuje privremeni gubici kose

Privremeni gubitak kose može, na primjer, biti potaknut produljenim stresom, nedostatnom prehranom, hormonalnim promjenama povezanim s trudnoćom i oslabljenom funkcijom imunološkog sustava. Trajni gubitak kose obično je rezultat postupnog smanjenja broja aktivnih folikula vlasi zbog trajnog slabljenja aktivnosti folikula vlasi ili različitih bolesti kože.

Pri privremenom gubitku kose stanje se može vratiti u normalu otkrivanjem i uklanjanjem uzroka. Rast kose može se potaknuti odgovarajućom njegom, dok je medicinsko liječenje potrebno samo u rijetkim slučajevima. U većini slučajeva trajnog gubitka kose taj proces može biti teško ili čak nemoguće zaustaviti, potrebni su medicinsko liječenje kao i odgovarajuća ispravna njega.

Napredovanje androgene alopecije u muškaraca možemo vidjeti prema slici koja opisuje različite faze ćelavosti po redoslijedu razvoja pogoršanja – sl. od 1 do 7

Kod osoba koje imaju problema sa peruti

Perut uzrokuju razni vanjski (životni stil, prehrana, utjecaji okoline) i unutarnji čimbenici (imunološki i neurološki poremećaji, hormonalni čimbenici). Perut predstavlja vrlo raširen problem, čak 50% stanovništva ima perut u nekom razdoblju tijekom svog života. Češća je kod muškaraca nego kod žena. Prvi put se obično javlja na početku puberteta, većinom doseže svoj vrhunac u ranim dvadesetim te često nestane nakon 50. godine. Djeca i starije osobe rjeđe ju imaju. Čini se da je perut sezonski uvjetovana: najjača je tijekom zime, a najblaža tijekom ljeta.

Perut se najčešće javlja kada su uvjeti na vlasištu primjereni, a osoba je sklona ovom problemu. Zbog raznih čimbenika, npr. hormonalnih ili probavnih poremećaja te stresa, može doći do promjene količine i sastava sebuma kao i pH vrijednosti kože na vlasištu. Time su stvoreni povoljni uvjeti za stvaranje prekomjernog razmnožavanja gljivica. Gljivice razgrađuju masnoće u sebumu, na taj način se stvaraju slobodne masne kiseline koje uzrokuju iritaciju vlasišta. Posljedica je ubrzano dijeljene stanica i povećano stvaranje površinskih stanica, u vidu prekomjernog ljuštenja kože i neugodnih ljuskica na ramenima.